Da li biste se odlučili za “Povratak u budućnost”?

Nekada suočavanje sa lošim vestima može biti “lekovito”. Koliko god bizarno zvučalo, u tom momentu, imate dva scenarija: 

⭐ Da potpuno potonete, psihički, fizički, emotivno, dozvolite da vas bolest savlada i postane dominantna u vašem životu; ili 
⭐ Nastavite borbu, svaki dan iznova, ne dozvoljavajući dijagnozi da vas odredi, već bude taj nevidljivi “neprijatelj” protiv kog se borite svakodnevno, osvajajući prostor i male pobede ka što boljem kvalitetu života - uprkos lošim prognozama. 

Tako se “na muci poznaju junaci”, superheroji koji svoje borbe vode za sve druge sa istim ili sličnim problemima, trudeći se da njihova borba ne ostane zaboravljena. 


Jedan od primera sledi u nastavku teksta, nudi deo odgovora na pitanje: kakve veze imaju geni sa Parkinsonovom bolesti?

Majkl Dž. Foks mog detinjstva


Prve impresije o ovom kanadskom glumcu sam imala kao i većina vas koja čita ove redove: preko franšize “Povratak u budućnost”. Tada je Marti Mekflaj koga glumi Foks, bio tek tinejdžer sa radoznalošću, pomažući svom prijatelju Emetu “Dok” Braunu putovao kroz vreme u automobilu DeLorejn. 

Dok sa jedne strane ide iz 1985. u 1955. godinu i rizikuje da pokvari upoznavanje svojih roditelja, u sledećem nastavku franšize, Marti putuje u budućnost  tačnije 2015. godinu, pokušavajući da spreči strašnu sudbinu svoje dece. 


Povratak u budućnost - kakve veze imaju geni sa Parkinsonovom bolesti? #BackToTheFuture #Movie #GeneticTesting #PremiumGenetics #AnaPataki #Zakomplikovana #Adventia #Serbia
Povratak u budućnost

Stalno putovanje kroz vreme, nosi sa sobom rizike, da se jednim postupkom potpuno krivi istorija i sprečava događaje koji mogu da uslede. Zbog toga što zna šta može da se desi u budućnosti, Marti Mekflaj zapravo znanje iz budućnosti vraća sa sobom u prošlost i menja događaje koji mogu dovesti do željenog događaja. 

Cela franšiza, a posebno prvi deo su doneli veliku popularnost, brojne nagrade i planetarnu popularnost Foksu, zbog čega je nastavio sa glumom, ali nikad nije potpuno izašao iz ove uloge. 


Michael J. Fox, Back to the Future, Poster, Source: Wikimedia
Izvor: Wikimedia 

Nakon toga, volela sam da ga gledam u seriji “Svi gradonačelnikovi ljudi” (Spin City) snimanoj između 1996. i 2002. godine, što mi je donelo prve impresije o bavljenju politikom i upravnim pravom. 

Takođe, volela sam da ga gledam i u seriji “Dobra supruga” (“The Good Wife”), gde je glumio u 26 epizoda u periodu od 2010. do 2016. godine, iako je tu već očigledno da njegovo zdravstveno stanje nije najbolje. 

Kako sam kaže, odavno nije bilo, jer je još 1991. godine osetio tremor u prstu koji je zanemario.  

Dijagnozu Parkinsonove bolesti je saznao u 29. godini života. 

Majkl J. Foks tvog detinjstva


Iz kategorije “nepotrebno znanje”: Pravo ime ovog kanadskog glumca i aktiviste je Majkl Endru Foks (Michael Andrew Fox). Kako je onda J. završio tu? 

Prilikom pokušaja da pristupi Udruženju filmskih glumaca (Screen Actors Guild) u Holivudu, zabranjeno mu je jer je postojao glumac koji se zove Majkl Foks. Zbog toga je umesto slova srednjeg imena A., stavio J. kao omaž omiljenom glumcu - Majklu J. Polardu. 

Budući da je dijagnoza Parkinsonove bolesti uveliko uticala na opšte psihofizičko stanje glumca, otežavajući mu učenje teksta, Majkl Dž. Foks je 2000. godine osnovao fondaciju istog imena, sa ciljem da podigne svest o rizicima, simptomima i postavljanju dijagnoze, šireći mrežu saradnika, prikupljajući sredstva koja se ulažu u istraživanja i traženje leka za ovu dijagnozu. 

Mediji su nakon osnivanja fondacije izveštavali kako je ovaj postupak najglasniji vokal u podizanju svesti o Parkinsonovoj bolesti, a Foksu je još jednom dalo planetarnu popularnost.

Povremeno se vraćao glumi, ovaj put u sporednim ulogama, osvajajući nove nagrade, čak i uprkos izazovima sa kojima živi. Sa druge strane, njegov aktivizam je doneo počasne doktorate, pregršt video materijala i nekoliko objavljenih knjiga u kojima prepričava svoj put.

Da li geni imaju veze za Parkinsonovom bolesti? 


Naučnici nemaju jedinstven odgovor šta može biti uzrok, ali kažu da su to najčešće tri stvari: 


  • Proces starenja, koji u najvećoj meri utiče na odumiranje ćelija; 

  • Okruženje, povrede u toku života i izlaganje štetnim materijama; 

  • Promene u genima koje se dovode u vezu sa pojavom Parkinsonove bolesti. 


O svakoj o ove tri stvari, postoje nešto detaljnije publikacije u naučnoj literaturi i na web stranici Fondacije “Michael J. Fox”. Ali, ovde bih se pozabavila detaljima oko mutacija na genima koje se povezuju sa pojavom PD. 

Genetska komponenta koja se povezuje sa ovom bolešću, zasnovana je na proceni istraživača da je oko 30% rizika objašnjeno upravo genetikom. Manje od 10% pomenutih rizika je pojašnjeno upravo poznatim genetskim vezama, što ukazuje da će geni koji utiču na dijagnozu Parkinsonove bolesti biti tek otkriveni. 

Naučnici koji učestvuju u radu, sugerišu da je genetsko testiranje lična odluka svake osobe, a da su rezultati analiza korišćeni u naučne svrhe, ne za razvijanje terapije.

Sve i da osoba koja nosi mutaciju na genima povezanim sa PD ne znače nužno da će osoba oboleti, već da je nosilac, kao i da - ukoliko nema mutacija na genima, može razviti Parkinsonovu bolest, uslovljenu drugim uzrocima. 


U poslednjih 10 godina, naučnici su identifikovali nekoliko gena koji se dovode u vezu sa izazivanjem PD gde genetske mutacije povećavaju rizike od oboljevanja (GBA; LRRK2; PRKN, SNCA). 

Međutim, to ne znači da je svako ko nosi mutaciju, u riziku od oboljevanja, budući da drugi faktori mogu igrati značajnu ulogu. Ali je važno znati, zbog planiranja porodice jer osobe koje su rano dobile Parkinsonovu bolest - verovatno su nasledile.

Genetska istraživanja daju naučnicima dobru polaznu tačku da bolje shvate dijagnozu Parkinsonove bolesti. 

Čini mi se da ćemo još dugo gledati Majkla J. Foksa… 


… ali ne kao glumca, već kao pravom zagovornika za unapređenje razumevanja Parkinsonove bolesti, saveznika naučnicima da što pre dođu do odgovora koji mogu sprečiti napredovanje bolesti. 

Svoj život je posvetio osvajanju prostora i postizanju malih, svakodnevnih pobeda ka što boljem kvalitetu života - uprkos lošim prognozama. 


Izvor: Michael J. Fox Foundation

Sad kad znate sve, da li bi radili genetski test kojim možete otkriti da li nosite mutacije na genima za nasledne bolesti? 

Comments

Popular Posts